Politika koči ekonomski napredak regije

Više ekonomije, a manje politike slogan je ovogodišnjeg Ekonomskog foruma održanog u Sarajevu. Ekonomisti i ministri finansija govorili su o tome kako povećati konkurentnost zemalja Zapadnog Balkana, podršci infrastrukturnim projektima koji spajaju regiju ali i povećanju kvalitete tržišta rada.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić podsjeća da su zemlje Zapadnog Balkana pojedinačno isuviše mala tržišta da bi ostvarile veliki ekonomski napredak, te da ozbiljni strani investitori ali i sama Evropska unija žele posmatrati ovaj region kao cjelinu.

“Moramo razmišljati o Zapadnom Balkanu kao o jedinstvenom ekonomskom prostoru koji velikim investitorima, koji mogu biti integratori, može ponuditi jako dobre uvjete. Na takav način smo tretirani u svim strategijama Evropske unije i to je jedan novi odnos prema kapacitetima koje ima i svaka zemlja pojedinačno ali i kao regija Zapadni Balkan”, naveo je Zvizdić.

Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar vanjske i unutrašnje trgovine Rasim Ljajić kaže kako bi ekonomija zemalja regije brže napredovala kada bi se smanjile političke tenzije.

“Moramo, pre svega, da otklonimo političke barijere koje postoje u odnosima i da definitivno odlučimo hoćemo li da se opredelimo za nacionalizam ili pragmatizam. Probali smo sa nacionalizmom i videli smo gde nas je to odvelo 90-ih godina. Jedino što nismo probali je da uradimo ono što su uradile sve druge razvijene demokratske zemlje a to je da sprovodimo reforme, da udružujemo kapacitete, da povećamo našu produktivnost a samim tim i izvoz”, kazao je Ljajić.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar finansija te zemlje Zdravko Marić ukazao je na iskustva Hrvatske na njenom Evropskom putu, ali i na izazove te zemlje sada kada je članica.

Marić je rekao da su neke od ključnih zadaća finansijska konsolidacija, smanjenje javnog duga, ali i reforma poreske politike.

“Mi jesmo izašli iz recesije baš kao i zemlje EU, ali ekonomski rast još nije zadovoljavajući. Ključno pitanje je kako podignuti potencijalnu stopu ekonomskog rasta i koliko god smo sada koncentrirani da 2018. godinu nemojmo gledati tako blizu nego u budućnost, gledajmo 2028. ili 2050. godinu, važno je imati viziju. Dakle, tu su oni ključni izazovi za nas kao nekakve nosioce izvršne vlasti i one koji predlažu aktivnosti i mjere koje bi trebale to podignuti. To je ono što je na neki način i uvriježen termin te tzv. strukturne reforme koje moraju donijeti jedan zamašnjak, iskorak, kako bismo – ako gledate sa ove razine BDP-a koja se mjeri faktorom rada, faktorom kapitala, te efikasnosti korištenja tih istih resursa – povećali vrijednost”, riječi su Marića.

Evropska unija u svojoj novoj Strategiji za Zapadni Balkan naznačila je, između ostalog, da u prvom redu treba raditi na uspostavi vladavine prava i pravnoj sigurnosti kao osnovnoj komponenti razvoja budući da su sve zemlje ocijenjene da imaju visok stepen korupcije.

BiH je među posljednjima u regiji što se tiče borbe protiv korupcije i vladavine prava. To umnogome doprinosi da su strane investicije unazad nekoliko godina u konstantnom padu.

Predsjednik Vijeća stranih investitora BiH Branimir Muidža upozorava da zbog toga i postojeći investitori dižu ruke i odlaze iz BiH, te da bez značajnijih pomaka u skorije vrijeme BiH neće privući nove investitore.

“Osim kompleksnog političkog ambijenta, osim toga što imamo nisku razinu kupovne moći stanovništva u BiH uz demografski odliv stanovništva, činjenica je da i razina vladavine prava nije na onom nivou kakva bi trebala biti, koja bi omogućila kapitalu da se osjeća sigurnim. Mi želimo da svaka kompanija u Bosni i Hercegovini ima ravnopravan tretman pred zakonom, da svaki građanin ima ravnopravan tretman pred zakonom, a mi imamo puno primjera i pritužbi kompanija da u praksi to nije slučaj”, kazao je Muidža.

Dužina trajanja sudskih sporova u Bosni i Hercegovini je, prema riječima predsjednika Vijeća stranih investitora, poseban problem.

“Kompanije nam svakodnevno ukazuju i na činjenicu da i kad dočekaju presude nakon pet ili deset godina sudskog spora onda se dugo čeka na izvršenje. Takva praksa sigurno neće privući strane investitore, a ni domaći kapital se ne osjeća sigurno. Kapital je kategorija koja je vrlo plašljiva. Milijarde eura cirkulira svjetskim finanasijskim tokovima svake minute, a činjenica je da samo 400 do 600 miliona KM (200-300 miliona eura) direktnih stranih ulaganja godišnje završi u Bosni i Hercegovini. To dovoljno govori”, ističe Muidža.

Ekonomisti se slažu u jednom da bi ekonomija napredovala mnogo brže bez stalnog upliva politike, kao i da bi smanjenje političkih tenzija u regionu doprinijelo poboljšanju konkurentnosti zemalja regije.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Leave a Reply